Stari grad Konjščina
Uz glavnu cestu, koja povezuje Zabok i Novi Marof, smješten je konjščinski Stari grad. Ovaj je kaštel godinama bio strateški važan objekt u Hrvatskom zagorju, pogotovo u njegovom nizinskom dijelu. Nedavno obnovljena utvrda potječe s kraja 15. stoljeća, što se može provjeriti u ispravi kojom je kralj Matija Korvin dopustio grofovima Kristoforu i Ivanu Konjskom podizanje utvrde u Selnici. Naime, to je bilo ime tadašnjeg naselja, a kasnije je zbog obitelji Konjski, podrijetlom iz bjelovarskog kraja u blizini Rovišća, dobilo ime Konjščina.
Glavna karakteristika ovog kaštela jest to što je izgrađen u ravnici i to ga izdvaja od ostalih zagorskih dvoraca i utvrda, koji su, u pravilu, građeni na uzvisinama. Stari grad, jednako kao Đurđevac i Ribnik, jedan je od rijetkih primjera wasserburga, odnosno nizinske vodene utvrde okružene dvostrukim opkopom u koju se ulazilo preko mosta. Tlocrt je kvadratnog oblika, a na svakoj se strani nalaze kule – tri polukružne te ulazna četvrerokutna kula.
Najveća bitka s Osmanlijama u Hrvatskom zagorju
Prije šest stoljeća, točnije 1545. godine, ovdje se održala najveća bitka s Osmanlijama u Hrvatskom zagorju. Naime, zbog svog strateškog položaja, ali i utvrđenosti, konjščinski je Stari grad bio izvrsno mjesto za doček Turaka. Njihova je vojska bila u pokretu prema Štajerskoj, a u blizini nisu imali nikakvo zaleđe za zaštitu.
Turke su na njihovom osvajačkom pohodu odlučili presresti ban Nikola Zrinski i grof Juraj Wildenstein. Turska se vojska, pod vodstvom Ulama-paše, prije toga utaborila kod ušća potoka Selnice u rijeku Krapinu. Kad su čuli što im se sprema, dana 4. svibnja Turci su iznenada prešli tamošnji jarak i udarili na nespremnu hrvatsku vojsku, koja se raspršila, a ban i grof svoj su spas pronašli u utvrdi. To je bila jedina bitka s Turcima na otvorenom polju u Hrvatskom zagorju, a u njoj je sudjelovao i Franjo Tahy, koji je kasnije preuzeo stubičko-susedgradsko vlastelinstvo.
Konjščina je 1573. godine bila i dio Seljačke bune, a danas se pred Starim gradom nalazi informacijska ploča koja nas podsjeća na te dane.
Obnova utvrde i Sajam pri Starom gradu
Kroz povijest su se kao vlasnici Konjščine pojavljivali i Zagrebačka biskupija te Maksimilijan Vrhovac, za kojeg kažu da je kaštel preuredio u žitnicu, ali krajnji ‘udarac’ Starome gradu zadali su potres 1880. godine i dva svjetska rata, nakon kojih je bio prilično razrušen i prepušten propadanju.
Krajem 1990-ih ipak se krenulo s obnovom utvrde, pa se dio arheoloških materijala pronađenih tijekom iskapanja može pronaći u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
Od 2007. godine, u mjesecu svibnju, pred utvrdom se održava ‘Sajam pri Starom gradu’, na kojemu se mogu vidjeti brojni stari običaji i zanati (vitezovi, kovači, lončari, medari, gutači vatre, žongleri, plesači, glagoljaši), a ujedno se i oživljava već spomenuta bitka s Osmanlijama.
Preuzeto s: https://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/konjscina
