Najstariji poznati član obitelji bio je Nikola Patačić, koji se 1536. godine oženio Katarinom Herkffy i po njezinom posjedu Milengrad ili Zajezda uzeo naslov ‘de Zajezda’, koji su Patačići zadržali sve do svog nestanka iz povijesti.
Službeni vlasnici imanja postali su 19 godina kasnije kraljevom darovnicom, da bi im kralj Maksimilijan II. obnovio darovnicu svoga prethodnika 1562. godine. Plemstvo im je pak potvrđeno 1608. godine.
Obitelj Patačić se počela bogatiti u vrijeme Nikolina praunuka Stjepana, koji je bio pronator kraljevine Slavonije i namjesnik banske časti. Najpoznatiji član obitelji bio je Baltazar II., Stjepanov unuk, kojega je kralj Josip I. početkom 18. stoljeća imenovao barunom te postavio za župana Virovitičke županije i darovao mu imanja u Vrbovcu i Rakovcu, nekoć vlasništvo obitelji Zrinski. Njegovim trima sinovima je kasnije dodijeljena titula grofova, a jedan od njih je kasnije postao biskup, dok je drugi postao carski savjetnik te vlasnik više mjesta u okolici Zajezde, Martijanca i Vrbovca.
Posljednji član obitelji bio je grof Bartol Patačić, koji je umro 1817. godine, a pamtit će ga se po tome što je potkraj života prodao Zajezdu i još nekoliko imanja s namjerom da s dijelom novca osnuje zakladu za pomoć kmetovima u nevolji, što je oporukom i učinila njegova supruga Eleonora. Imanja iz oporuke bila su prodana obitelji Erdödy, Ožegović, Kirović te gradu Varaždinu.
Današnji dvorac Zajezda izgrađen je oko 1740. godine, kad su Patačići napustili srednjovjekovnu utvrdu Milengrad, podno južnih obronaka Ivanščice. Dvorac prema tipu gradnje pripada otvorenom kasnobaroknom tipu, što se najviše pripisuje arhitektu iz Štajerske, koji je i gradio dvorac. Građevina ima tri krila, a četvrtu stranu zatvara ulazni zid s baroknim portalom. Između njih se nalazi dvorište, dok je glavna dvorana smještena na prvom katu. Pročelje je bogato arkadskim prozorskim otvorima, a na kraju sjevernog bočnog krila se nalazi dvorska kapela, koju je nekoć krasio oltar sv. Pavla iz zagrebačke crkve sv. Marka. Danas se taj oltar čuva u Povijesnom muzeju u Zagrebu. Ispred dvorca nalazi se i manji park, ali sada se tamo nalazi svega nekoliko smreka i hrastova.
Početkom 19. stoljeća dvorac je kupila plemićka obitelj Kanotay, a kasnije postaje vlasništvo Oršića te Halpera. Dvorac je početkom 1980-ih bio dijelom obnovljen, a par godina kasnije oštetio ga je potres te je od tada prepušten zaboravu i ruševnom izgledu.
Osim dvoraca, Patačići su izgradili i kapele u crkvama u Zajezdi, Belcu, Lepoglavi i Remetincu pokraj Novog Marofa.
Preuzeto s: https://www.putovnica.net/plus/hrvatska-bastina/dvorac-patacic-u-zajezdi
